| Autor |
Narkomanija u Beogradskim srednjim školama, a kod nas? |
izvidjac
Moderator
Član od: 19.12.2005.
Ukupno poruka: 882
info
|
Da li smo dovoljno jaki da priznamo?
|
 07.03.2007. u 04:46 |
odgovor sa citatom
|
izvidjac
Moderator
Član od: 19.12.2005.
Ukupno poruka: 882
info
|
U 12 od 25 beogradskih škola nađeni tragovi droga
Heroin i kokain u srednjim školama
U nasumičnom testiranju srednjih škola u potrazi za narkoticima, njih 12 je palo na testu. Istraživanje, sprovedeno u četiri gimnazije i 21 stručnoj srednjoj školi u Beogradu, pokazalo je da su učenici iz 48 odsto škola bili u kontaktu sa svim drogama koje se mogu naći na tržištu: marihuanom, heroinom, kokainom, amfetaminima, ekstazijem...
Podaci, iako alarmantni, bili bi još gori da direktori pojedinih škola nisu naredili da se sve prostorije temeljno očiste pre dolaska stručnjaka Zavoda za bolesti zavisnosti.
U istraživanju su gimnazije prošle najbolje jer u njima nije otkriveno prisustvo psihoaktivnih supstanci, dok je situacija bila najgora u školama koje se nalaze u strogom centru grada.
U okviru projekta „Beograd - škola bez droge“ stručnjaci iz Zavoda za bolesti zavisnosti obišli su četiri prigradske i 21 gradsku srednju školu i uzeli briseve sa školskih klupa, stolica, kvaka, slavina i iz svlačionica. Na osnovu toga, u 12 škola pronađeni su narkotici. Najugroženiji su učenici stručnih škola jer je kod 57 odsto ispitanih uočeno prisustvo neke od psihoaktivnih supstanci. Međutim, pitanje je da li i ti podaci stvaraju pravu sliku o upotrebi droga jer su analize u školama rađene u samo dve ili tri učionice.
- Zato ne možemo da tvrdimo da droge nema u onim školama u kojima nismo pronašli tragove. To samo znači da je u tim školama manje učenika koristi. Ciljna grupa našeg istraživanja bili su učenici drugog razreda srednje škole, pa smo njih i anketirali. Anketa koju smo napravili govori da i u školama u kojima nismo pronašli drogu đaci imaju dodira sa narkoticima - rekla je juče Jasna Daragan-Saveljić, direktor Zavoda za bolesti zavisnosti prilikom predstavljanja rezultata istraživanja.
Prema njenim rečima, pokazalo se da su učenici najčešće dolazili u kontakt sa marihuanom, koja je detektovana u 60 odsto slučajeva, a zatim sa amfitaminima (spid) u 28 odsto slučajeva. Na trećem mestu su opijati, među kojima je najzastupljeniji heroin sa 13,3 odsto i ekstazi u 6,6 odsto slučajeva.
Istraživanje je trajalo od 20. novembra do 20. decembra 2006. godine. Pored ankete i uzimanja uzoraka, psiholozi i defektolozi držali su predavanja. Međutim, učenici su za ovaj vid edukacije pokazali slabo interesovanje.
- Dosadno nam je više da slušamo koliko je droga štetna. Ne vidim šta bi na predavanju mogli novo da mi kažu, zato i ne idem ako nije obavezno. Mislim da su predavanja potrebnija profesorima, roditeljima i osnovcima nego nama. Ipak, zanimljivo mi je ovo što rade. Podseća me na onu ****ju o forenzičarima - rekla je za „Blic“ na početku istraživanja Nevena, učenica jedne od škola u kojoj su rađene analize.
Međutim, nisu samo đaci bili zatvoreni za saradnju. Naime, pojedini direktori su čak naredili i detaljno čišćenje učionica pre dolaska stručnjaka sa Zavoda za bolesti zavisnosti.
- Rezultati su alarmantni, ali bojim se da bi bili još gori da su svi direktori bili otvoreni za saradnju. Plašili su se da će njihova škola posle biti etiketirana. Zbog poražavajućih rezultata istraživanje će do kraja školske godine biti sprovedeno u svim srednjim školama, a obuhvatićemo i sedmi i osmi razred osnovnih škola. Posle toga znaćemo šta nam je činiti - kazao je Vladan Šubarević, član Gradskog veća Beograda.
- Ovo sam gledao samo u američkim ****jama. Nisam ni znao da tako nešto može da se sprovede i kod nas. Učenici se neće iznenaditi rezultatima, ali svi ostali verovatno hoće. Ne koristim drogu, ali ako bih hteo, znam gde bih mogao da je nađem i koliko košta. Uglavnom se na žurkama duva, a nekad i pre časova fizičkog - kaže Petar, učenik trećeg razreda srednje stručne škole.
Iako je istraživanje sprovedeno samo u beogradskim školama, zvona za uzbunu bi trebalo da se oglase u čitavoj Srbiji jer situacija u školama u unutrašnjosti verovatno nije mnogo drugačija. Prema nezvaničnim procenama, kroz našu zemlju godišnje prođe preko dve tone droge.
Nedavno su Crvenka i Sivac, dva komšijska mesta u opštini Kula, izašla na glas kao narkodilerski centri i u odnosu na desetak hiljada stanovnika nezvanično su rekorderi po broju narkomana u Srbiji. Tamo je cena džointa 100 dinara, dok se crta heroina i kokaina može nabaviti za 200 do 300 dinara.
J. Ilić
Šta rade u slobodno vreme
11-14 odsto mladih se bavi sportom u slobodno vreme
11 odsto u slobodno vreme čita knjigu
77 odsto mladih slobodno vreme provodi izlazeći sa drugovima, igrajući igrice, gledajući TV ili lenčareći
Najmlađi narkoman star devet godina
Na početku istraživanja u Skupštini grada Beograda su izneti alarmantni podaci o porastu broja narkomana među mladima. Tada je saopšteno da je najmlađi registrovani zavisnik u našoj zemlji devetogodišnjak, koji se lečio u Zavodu za bolesti zavisnosti od heroina.
Prvi džoint sa 14 godina
Rezultati anketa sprovedenih okviru projekta „Beograd - škola bez droge“ pokazali su da mladi u dodir sa marihuanom dolaze već sa 14 godina.
45 odsto mladih je kao najveći problem navelo narkomaniju i alkoholizam
71 odsto mladih se oseća usamljeno
60 odsto njih je alkohol probalo od 8. do 18. godine života
20 odsto mladih je bar jednom bilo pijano
78 odsto poznaje nekog ko konzumira drogu
Šta najviše koriste
Marihuana - 60 odsto
Amfetamini (spid) - 28 odsto
Heroin - 13,3 odsto
Ekstazi - 6,6 odsto
|
| 07.03.2007. u 04:50 |
odgovor sa citatom
|
Head
Spam king
 (5.23/10)
Član od: 16.02.2006.
Ukupno poruka: 1394
info
|
Citat:
Dana 07.03.2007. 04:46 Izvidjac je napisao:
Rezultati anketa sprovedenih okviru projekta „Beograd - škola bez droge“ pokazali su da mladi u dodir sa marihuanom dolaze već sa 14 godina.
Marihuana - 60 odsto
|
Idemo do 100% http://www.vutra.org 
_________________
Hvala vam shto me ne razumete i time ne slabite moju snagu.
[ Poruku promenio Head dana 06-03-2007 ]
|
 07.03.2007. u 06:14 |
odgovor sa citatom
|
Moonlight
Persona
 (1.32/10)
Član od: 07.03.2007.
Ukupno poruka: 27
info
|
Narkomanija je veoma ozbiljan problem onima koji su neozbiljni i koji ne znaju i ne umeju da stanu, a ne znaju kada je dosta. Evo, postoji toliko korisnih svojstava marihuane, ali kada se uzima precesto i u velikim kolicinama moze da bude veoma opasna.
Toliko od mene, za sada....
|
| 07.03.2007. u 10:20 |
odgovor sa citatom
|
bilby
Siva eminencija
(6.8/10)
Član od: 17.11.2004.
Ukupno poruka: 928
info
|
Zivela Hedovina Neprskana Masna.Idem sad da smotam jednu 
|
 07.03.2007. u 12:51 |
odgovor sa citatom
|
Head
Spam king
(5.23/10)
Član od: 16.02.2006.
Ukupno poruka: 1394
info
|
Citat:
Dana 2007-03-07 10:20, Moonlight je napisao:
Narkomanija je veoma ozbiljan problem onima koji su neozbiljni i koji ne znaju i ne umeju da stanu, a ne znaju kada je dosta. Evo, postoji toliko korisnih svojstava marihuane, ali kada se uzima precesto i u velikim kolicinama moze da bude veoma opasna.
Toliko od mene, za sada....
|
Medicina Ukratko
Misao javnosti o medicinskom učinku Marihuane počela se javljati tek nedavno, iako se ona upotrebljavala gotovo otkako postoji čovječanstvo.
Marihuana ima tisuće načina na koje se može upotrijebiti u medicinske svrhe. Dok je bila legalna, do 1937 godine, u SAD-u se prodavala kao tonik za smirenje živaca. Ipak, ljudi su koristili Marihuanu davno prije.
Ona se pojavljuje gotovo u svim poznatim knjigama učenjaka i mudraca. Označena je kao jedna od najvažnijih medicinskih tvari, nazvana je „panaceas“ što znači „izliječi sve“.
Početkom našeg stoljeća, zbog naglog porasta upotrebe morfija, aspirina te barbituata opada upotreba kanabisa. Znanstvena se medicina praktički odriče upotrebe kanabisa. Kao rezultat opće hajke na kanabis četrdesetih godina, droga je izbačena iz farmakopeje većine zemalja. U posljednjih desetak/dvadesetak godina neki liječnički krugovi ponovno stavljaju na dnevni red pitanje primjenu kanabisa.
Postoje eksperimentalni dokazi da kanabis povoljno djeluje kao lijek za mnoge bolesti. Lista bolesti na koje Marihuana može djelovati pozitivno uključuje multiplu sklerozu, rak i njegovo liječenje, AIDS i liječenje AIDSA, glaukom, epilepsiju, smirenje grčeva, depresiju, epilepsiju, migrene, astmu, pruritis, nesanice, ozbiljne bolove i smirenje kašlja, te mnoge druge.. Godine 1974. objavljena su prva istraživanja koja ukazuju na antitumorski učinak Marihuane. Isto tako, postoje i izvještaji koji dokazuju uspješnost primjene Marihuane u smirivanju napada epilepsije.
Kod mnogih indikacija propisivao se kanabis namjesto otrovnih opijuma i kloralhidrata. Tadašnji medicinski izvještaji nigdje ne spominju eventualnu toksičnost kanabisa, a nije uočeno ni razvijanje tolerancije (tolerancija kod lijekova je stanje kada lijek na pojedinu osobu ne djeluje, višim ili nižim razmjerima) kod produžene upotrebe.
Kemikalija kanabinol (eng. CanNabinol) može biti upotrijebljena kako bi pomogla ljudima koji pate od nesanice. Druga, kanabidiolna kiselina (eng. Cannabidiolic acid), uzeta iz mladih pupoljka. To je moćno sredstvo za dezinfekciju. Marihuana pomaže ljudima sa kožnim bolestima (npr. herpes). U davnoj prošlosti upotrebljavala se za liječenje bolova, listovi su stavljani u zavoje. Isto tako može biti napravljen opuštajući, ne-psihoaktivni čaj od malih stabljika Marihuane. Jedan od poznatijih učinaka Marihuane je taj, da kontrolira povraćanje i mučninu. Ukoliko rak pokušavamo liječiti kemoterapijom, vrlo je važna stvar da dobro jedemo. Ista je stvar i sa AIDS-om i AZT-om ili Foscavir-om (uzeto iz eng.). Tu se vrlo često postavljaju granice između života i smrti. Pacijenti su shvatili da je Marihuana izrazito dobra u borbi s mučninom, te, iako je ilegalna, mnogi je pacijenti koriste u tu svrhu.
Isto tako, Marihuana je dobra u borbi sa još dvije bolesti. Glaukom je druga vodeća bolest u uzrokovanju sljepoće. Sljepoću uzrokuje nekontrolirani očni pritisak. Marihuana kontrolira taj pritisak i sprečava ga. Na taj način sprečava sljepoću. Multipla skleroza je bolest gdje tjelesni imunološki sustav napada živčane stanice. Marihuana može spriječiti multiplu sklerozu u napredovanju.
Kemoterapija raka
Kemoterapija je jedan od najvažnijih metoda kojima se tretiraju osobe oboljele od raka. Kemoterapija se obavlja u više navrata, svakih nekoliko tjedana, a kemoterapijska sredstva se daju intravenozno. Sredstva koja ljudsko tijelo dobiva kemoterapijom jedna su od najmocnijih i najtoksicnijih kemikalija korištenih u medicini. Te kemikalije napadaju stanice raka, ali istodobno nagrizaju i ubijaju zdrave stanice našeg tijela. Samim time proizvode strašno neugodne i opasne popratne pojave. Sredstva koja se najcešce koriste u kemoterapiji su: cisplatin (Platinol), doksorubicin (Adriamycin), ciklofosfamid (Cytoxan), ifosfamid (Ifex) i derivati nitrogen-mustarda. Kemikalija cisplatin može uzrokovati gluhocu ili poremecaj rada bubrega. Ifosfamid može izazvati krvarenje i podljeve, ciklofosfamid oslabljuje imunitet, doksorubicin može uništiti srcani mišic. Derivati nitrogen-mustarda zbog svoje toksicnosti toliko razjedaju kožu ili bilo koje drugo tkivo s kojim budu u doticaju. Pogledajte samo sva ova imena kemikalija. Pokušajte ih samo izgovoriti, shvatiti cete koliko zastrašujuce djeluju.
Zamislite sada kako zaista zastrašujuce djeluju na ljude u kojima se nalaze. Kao što smo naveli, kemikalije se daju covjeku intravenozno. Ukoliko kemikalija procuri kroz iglu ili igla isklizne iz vene i pogodi tkivo, pacijent može izgubiti mogucnost uporabe ruke. Sjetite se samo ispadanja kose. Vecina tih lijekova uzrokuje gubitak kose. Isto tako, svaki od tih lijekova može uzrokovati drugaciju vrstu raka dok lijeci izvornu bolest. Ukoliko pogrešno doziramo lijek, riskiramo pacijentov rad bubrega, srca ili njegovo disanje. Ipak, ukoliko cemo gledati na najrazornije popratne pojave, to su gubitak teka i mucnina, te povracanje. Zamislite neprestano dizanje želuca koje traje satima, cak i danima nakon tretmana, nakon cega slijede ucestale mucnine. Prilikom povracanja mogu se dogoditi užasne stvari poput razdiranja jednjaka ili lomljave kosti. U pacijenata se javlja osjecaj gubitka kontrole nad stvarima. Taj osjecaj može biti razoran ukoliko gledamo psihicko stanje bolesnika. Isto tako, vecina pacijenata uopce ne jede jer ne mogu podnijeti pogled na hranu ili osjetiti njen miris. To uzrokuje gubitak težine i snage te volja za životom strahovito opada. Pacijentova volja opada svakim sljedecim tretmanom.
Ne volja za odlazak na tretman vec volja za život. Postoje pacijenti koji refleksno povracaju kada samo pomisle na bolnicu i bolnicko osoblje, te sve one preparate. Mnogim se pacijentima popratne pojave kemoterapije cine užasnijima od samoga raka. Tu se javlja prekid kemoterapije jer pacijenti žele svoj život natrag. Iako to za vecinu ljudi znaci smrt, oni inzistiraju na prekidu kemoterapije, samo žele živjeti ostatak svojeg života. Maleni ostatak. Ipak, mnogi pacijenti pronalaze olakšanje u standardnim antiemeticima, lijekovima protiv mucnina, kao što su proklorperazina (Compazina) ili ondansetrona (Zofrana) i granisetrona (Kytrila). Ipak, u nekim slucajevima kemoterapija i psihicko stanje bolesnika uzrokuje da lijekovi uopce ne djeluju ili prestanu djelovati nakon nekog vremena. Zofran se smatra trenutno najdjelotvornijim od standardnih antiemetika, no cesto ga se mora davati po nekoliko sati intravenoznim dripom, dok pacijent leži u bolnickom krevetu. Taj tretman stoji nekoliko stotina dolara. Samo jedan tretman. Što je sa ljudima koji si to ne mogu priuštiti? Razliciti istraživacki programi i njihovi rezultati ukazuju da Marihuana može biti izrazito djelotvorna zamjena za standardne lijekove. U jednoj studiji provedenoj na pedeset šest pacijenata kojima standardni antiemetici nisu pomagali, 78% ih se oslobodilo simptoma kada bi popušili Marihuanu.
Poznat je slucaj o osamnaestogodišnjem mladicu iz Houstona oboljelom od leukemije, koji je pružao sve veci otpor kemoterapiji raka jer više nije mogao podnositi mucninu i povracanje. Lijecnicima i obitelji bilo ga je sve teže nagovoriti da uzme lijek o kojem mu je ovisio život. Zamislite koliko je muke potrebno osamnaestogodišnjaku da izgubi volju za životom. Ipak, jednog dana na opce iznenadenje svih mladic se složio s uzimanjem lijekova i od tada nije pružao otpor kemoterapiji. Priznao je da je pušio Marihuanu dvadeset minuta prije svake terapije. Marihuana je eliminirala svaki poriv na povracanje, pa cak i najblažu naznaku mucnine. Ovo je bilo spomenuto u literaturi 19. stoljeca. Jednom je malenom djecaku dijagnosticirana akutna limfaticna leukemija u julu 1967. godine. Nadam se da mi autor knjige iz koje izvlacim podatke nece ovo zamjeriti. Taj mali djecak tada je imao deset godina. Prvih nekoliko godina dobro je podnosio terapiju u bolnici. Isto tako, podnosio je ostanke u bolnici. No 1971. godine poceo je uzimati prvi od lijekova koji izazivaju tešku mucninu. Djecak je bio jedan od pacijenata koji nije mogao kontrolirati anti-reakcije na lijekove. Povracao bi kratko vrijeme nakon tretmana i nastavio bi imati porive mnogo sati poslije. Jednom je njegova majka predložila njegovom ocu da djetetu daju malo Marihuane. Otac se nije složio zbog protuzakonitosti i drugih cimbenika.
Ipak, jednog dana otac se iznenadio kada je došao u posjetu djecaku, neposredno prije kemoterapije. Majka i djecak bili su, za razliku od uobicajenih situacija pred kemoterapiju, potpuno opušteni. Cak su se i šalili na ocev racun. Kasnije su mu odali tajnu. Tog jutra su na putu prema klinici nabavili su malo Marihuane od prijatelja. Kada je otac vidio koliko je dobro njegovu sinu, uslijedilo je olakšanje. Niti se bunio dok su mu davali lijek, niti je uslijedila ikakva mucnina i povracanje. Na putu kuci bio je gladan, a naveo sam maloprije kako kemoterapija ubija volju za gladi. Došavši doma, zapoceo je svoje uobicajene aktivnosti umjesto da ode u krevet, što je bio uobicajen postupak prije nego je otkrio Marihuanu. Roditelji nisu mogli vjerovati. Otac više nije zabranjivao sinu da puši marihuanu, što je objasnio i doktorima. Tako se desilo da se doktor koji se brinuo o Dannyjevoj terapiji sam uvjerio u korisnost Marihuane. Djecak je doživio i proživio posljednju godinu svojeg života koristeci Marihuanu prije svake kemoterapije, što mu je zaista olakšalo tu posljednju godinu.
Doktor je zamolio oca (koji je i sam bio doktor) da mu se pridruži u pisanju izvještaja glavnom doktoru, kojeg je to zainteresiralo da provede prvi klinicki pokus o uporabi kanabisa u kemoterapiji raka. Izraelski su istraživaci prije desetak godina otkrili da je još jedan kanabinoid, delta-8-THC, srodnik delta-9-THC s manjim psihoaktivnim potencijalom, efikasno sprijecio mucnine i povracanja u osmero djece izmedu tri i petnaest godina koja su patila od razlicitih hematoloških (krvnih) vrsta raka. Za vrijeme kemoterapije, delta-8-THC bio je u potpunosti djelotvoran uz zanemarive popratne pojave. Isto tako, Marihuana je dobra u borbi sa još dvije bolesti. Glaukom je druga vodeca bolest u uzrokovanju sljepoce. Sljepocu uzrokuje nekontrolirani ocni pritisak. Marihuana kontrolira taj pritisak i sprecava ga. Na taj nacin sprecava sljepocu. Ocna jabucica mora biti savršeno okrugla kako bi pravilno foukusirala svjetlost na mrežnicu. Njen oblik se održava pritiskom unutrašnje tekucine, ocne vodice. Ukoliko se desi da oko proizvodi previše tekucine ili su kanali kroz koje ta tekucina ide zacepljeni, raste tlak koji može oštetiti ocni živac, koji prenosi podražaj iz oka u mozak. Glaukom napada 1.5 posto populacije u dobi od pedeset godina i oko 5 posto u dobi od sedamdeset godina. Gotovo 13.5 miliona ljudi u svijetu pati od poremecaja glaukoma, a zastrašujuc je podatak da svake godine od njega oslijepi 80 000 ljudi samo iz Amerike (u Americi ima gotovo milion oboljelih od glaukoma).
Ovaj podatak nam govori kako je glaukom drugi vodeci uzrok sljepoce u svijetu. Vecina su glaukomi otvorenog kuta ili obicni kronicni glaukomi, u kojima se kanali postupno sužavaju i tlak unutar oka polagano raste. Posljedica je gubitak perifernog vida, koji može doci potpuno neprimjeceno, a onda se pretpostavlja velika razvijenost bolesti. Kako bi izbjegli nepovratnu štetu, potrebno je rano otkriti bolest i pažljivo je pratiti i kontrolirati intraokularnni tlak. Danas se glaukom lijeci najcešce kapima za oci koje sadrže beta-blokatore poput timolola (Timoptic) i koje smanjuju aktivnost epinefrina (adrenalina). Ti lijekovi su prilicno efikasni, no, mogu imati vrlo neugodne popratne pojave: izazivaju depresiju, otežavaju astmu, usporavaju rad srca i povecavaju opasnost od srcanih problema. Kapi koje su slicne adrenalinu mogu takoder biti efikasne u lijecenju glaukoma, ali mogu nadražiti bjeloocnicu i pogoršati visoki tlak i srcane bolesti. Miotici su lijekovi koji sužavaju zjenicu, kao što je pilokrapin. Oni se isto tako mogu prepisati za glaukom, iako danas nešto rjede. Miotici su uglavnom sigurni za srce i respiratorne i probavne sustave, ali mogu izazvati zamucen vid, oštetiti nocni vid, i stvoriti ocnu mrenu. Isto tako, pacijentima se mogu davati inhibitori, odnosno tablete koje sadrže inhibitore karboanhidraze, a taj lijek može izazvati gubitak apetita, mucninu, proljev, glavobolje, utrnuce i drhtanje, depresiju i umor, bubrežne kamence i, iako rijetko, smrtonosan poremecaj krvi. Pedeset posto ljudi oboljelih od glaukoma ne može podnositi popratne pojave svih ovih lijekova. Jedan od najnovijih lijekova protiv glaukoma je latanoprost (Xalatan). Taj lijek smanjuje intraokularni tlak povecavajuci drenažu ocne vodice, umjesto da uspori proizvodnju te tekucine. Isto tako povecava smedu pigmentaciju u šarenici kod približno 7 posto pacijenata koji ga koriste, pa tako izaziva postupnu promjenu u boji njihovih ociju.
Otkrice da Marihuana smanjuje intraokularni tlak dogodilo se slucajno, za vrijeme pokusa u UCLA-u (University of California Los Angeles), Ocnom institutu Jules Stein, provedenog kako bi se ustanovilo širi li Marihuana zjenice. Policija je tvrdila da je to navodno širenje znak intoksikacije Marihuanom i stoga dobar temelj za pretraživanje i uhicenje gradanina. Subjekti istraživanja bili su normalni dobrovoljci koji su pušili Marihuanu koju uzgaja vlada. Za vrijeme pušenja, provodilo se fotografiranje njihovih ociju i otkriveno je da su im zjenice blago sužene, ne proširene. Isto tako, oftamološko ispitivanje pokazalo je da Marihuana smanjuje suzenje ociju i intraokularni tlak. Daljnji pokusi su ukazali na slicno djelovanje kod pacijenata s glaukomom. Marihuana je smanjivala intraokularni tlak u prosjeku na cetiri do pet sati, bez bilo kakvih indikacija na štetna djelovanja ili vizualnu funkciju u gradi oka. Pod utjecajem Marihuane zjenice su normalno reagirale na svjetlost, a isto tako nisu bili oštenceni niti oštrina vida, prelamanje svjetlosti, periferna vidna polja, binokularni vid i percepcija boja. Sve je bilo u najboljem redu. Istraživaci su zakljucili da bi Marihuana mogla biti korisnija od konvencionalnih lijekova i da vjerojatno radi drugacijim mehanizmom. Ovaj zakljucak je potvrden daljnjim eksperimentiranjem. Ucinak na intraokularni tlak pojavljuje se kada se Marihuana puši ili kada se THC uzima oralno. U jednom proucavanju, devetnaest pacijenata je pušilo Marihuanu trideset pet dana, a drugih je dvanaest pušilo devedeset cetiri dana bez razvijanja tolerancije u njezinom djelovanju na intraokularni tlak i bez ikakvog pogoršanja vida. Isto tako, neka su istraživanja pokazala pozitivan ucinak na lokalno primanje kanabisa (npr. kao kapi za oci).
Nažalost, preparati Marihuane koji bi odgovarali lokalnoj primjeni još nisu proizvedeni. Padavica Padavica je stanje u kojem odredene moždane stanice postaju abnormalno osjetljive i spontano se prazne na nekontrolirani nacin, što uzrokuje napadaj. Generalizirani napad padavice zove se još grand-mall. Tada se abnormalne stanice nalaze na obje strane mozga i njihovo pražnjenje stvara konvulzije (snažno stezanje mišica). U apsans napadajima opce moždano pražnjenje izaziva gubitak svjesti, no ne i konvulzije. Parcijalni su napadaji posljedica abnormalnog pražnjenja u nekom izoliranom dijelu mozga i mogu ali ne moraju izazvati promjenu u stanju svjesti. Parcijalni napadaji koji uzrokuju promjenu u stanju svijesti, poznati su kao složeni parcijalni napadaji, a uzrokovani su oštecenjem na sljepoocnom (temporalnom) ili ceonom (frontalnom) režnju moždane kore. Oni su ranije bili znani kao psihomotorni napadaji jer simptomi ukljucuju i motornu aktivnost (grimase i uzastopni pokreti ustiju ili ruku vrlo su uobicajeni). Kad se pretjerano uzbudenje stanica ogranici na vrlo maleno podrucje, oboljeli od padavice može imati neobican osjecaj vec videnog, vrtoglavice, straha ili može osjecati cudan miris bez izvora. Ovo iskustvo poznato je kao aura. Ono može, ali i ne mora biti popraceno punim, složenim parcijalnim napadajem. Lijecenje padavice uglavnom se odvija ljekovima protiv konvulzija, medu kojima se nalazi karbamazepin (Tegatol), fenitoin (Dilantin), valporoicna kiselina (Depakote), fenobarbiton, primidon (Mysoline), etosuksimid (Zarontin) i klonazepam (Klonopin).
Ovi lijekovi pomažu pacijentima u oko 70% slucajeva. Daljnjih 10% pronalazi pomoc u nekoj od njihovih kombinacija. Ipak, žarišni napadaji i padavica sljepoocnog režnja slabo reagiraju na te lijekove. Isto tako, vrlo su zabrinjavajuce popratne pojave lijekova protiv konvulzija, kao što su omekšavanje kostiju, anemija, oticanje desni, dvostruki vid, gubitak kose, glavobolja, mucnina, smanjeni libido, impotencija, depresija i psihoza. Predoziranje ili reakcije nepodnošenja mogu dovesti do gubitka koordinacije pokreta, kome, pa cak i smrti. Za antikonvulzivna svojstva kanabisa zna se još od davnih vremena. Ona su istraživana i u 19. stoljecu; ovakva terapijska upotreba Marihuane jako jako je zanemarena u posljednjih sto godina. Jedna od rijetkih iznimki bio je kratki clanak koji su napisali J. P. Davis i H. H. Ramsey, a koji je objavljen 1949. godine. Oni su proucavali djelovanje dvaju srodnika tetrahidrokanabinola na petero hospitaliziranie djece s teškom grand mall padavicom koja se nije mogla adekvatno kontrolirati standardnim lijekovima protiv konvulzija, fenobarbitonom i fenitoinom.
Cetvero se djece gotovo u potpunosti oslobodilo napadaja, a peto ih se potpuno oslobodilo. Isto tako, postoji nevjerojatno velik broj slucajeva kod kojih su ljudi ublažili ili potpuno uništili napadaje padavice. O tome, kao i o mnogim pozitivnim ucincima Marihuane vlade država danas šute. Multipla skleroza Multipla skleroza je bolest gdje tjelesni imunološki sustav napada živcane stanice. Marihuana može sprijeciti multiplu sklerozu u napredovanju. Multipla skleroza je poremecaj kod kojega su djelici mijelina, tj. zaštitne ovojnice živcanih vlakana u mozgu i u kralježnici uništeni, a normalno funkcioniranje samih vlakana je prekinuto. To je zapravo imunološka reakcija kod koje sustav tjelesne zaštite postupa s mijelinom kao sa stranim tijelom. Simptomi se obicno pojavljuju u ranoj odrasloj dobi, a zatim odlaze i vracaju se nepredvidljivo godinama. Postoje napadaji koji traju od nekoliko tjedana do par mjeseci, a bolest se u vecini slucajeva nikada ne povlaci u potpunosti. Na kraju, uz postupno pogoršanje tjelesnog stanja nastupa i potpuna nemoc. Povratak bolesti mogu uzrokovati povrede, upale ili stres.
Prosjecno vrijeme preživljavanja kod te bolesti je trideset godina, ali neki pacijenti propadaju mnogo brže dok se neki stabiliziraju nakon nekoliko napadaja. Simptomi multiple skleroze ovise o tome koji je dio središnjeg nervnog sustava napadnut demijelinacijom. Kako mozak i kralješnica upravljaju cijelim tijelom, bolest se može pojaviti gotovo bilo gdje. Neki od uobicajenih simptoma su zujanje, utrnuce, pogoršan vid, teškoce u govoru, bolni mišicni grcevi, gubitak koordinacije i ravnoteže, umor, slabost ili paraliza, drhtanje, gubitak kontrole mjehura i/ili debelog crijeva, upale urinarnog trakta, konstipacija, cirevi na koži i teška depresija. Do sada nije poznat niti jedan djelotvoran nacin lijecenja multiple skleroze. Kortikosteroidi pružaju odredeno ublaženje akutnih simptoma, ali uz to uzrokuju dobivanje na težini, a ponekad i psihicke poremecaje. Lijekovi koji se najcešce koriste protiv mišicnih grceva su diazepam (Valium), baklofen (Lioresal) i dantrolen (Dantrium). Diazepam i ostali benzodiazepini, koji se moraju davati u velikim dozama, izazivaju pospanost i mogu razviti ovisnost. I dantrolen i baklofen imaju marginalnu medicinsku korisnost. Baklofen je sedativ i ponekad izaziva omamljenost, slabost ili konfuziju. Dantrolen je posljednje utocište zbog potencijalno smrtonosnog oštecenja jetre; pored toga, ima mnoge druge popratne pojave, poput pospanosti, omamljenosti, slabosti, opcenito lošeg stanja organizma, abdominalnih grceva, proljeva, poremecaja u govoru i vidu, napadaja, glavobolja, impotencije, tahikardije, promjenjivog krvnog tlaka, klinicke depresije, mišicnog reumatizma, osjecaja gušenja i konfuzije.
Razumljivo je da mnogi pacijenti ne mogu podnositi neposredne popratne pojave standardnih lijekova i da se zabrinjavaju kod dugorocnih ucinaka. Prijatelj ima multiplu sklerozu. Kada mu je ustanovljena, bilo je prekasno za poduzimanje obecavajucih operacija. Jedan doktor uputio ga je na terapiju protiv neuritisa. Bolest je u godinu dana toliko uznapredovala da je otišao drugom doktoru, koji mu je dijagnosticirao multiplu sklerozu. U samo nekoliko tjedana, sa 85 kila težina mu je skocila na 150. Život mu se sveo na depresiju, krevet i crne misli. Nije bio u stanju citati, pisati, vidjeti, kretati se. Tjelesna težina konstantno mu se povecavala. U onim kratkim trenucima kada je bolest popustila, dolazili bi mu prijatelji, koji bi ga zajedno sa ženom i djecom pokušali oraspoložiti. Jedne je veceri sa drugovima zapalio Marihuanu, dugo vremena nakon što je posljednju put pušio, još u vrijeme kada je bio zdrav. Tu vecer mogao je normalno i bez poteškoca razgovarati, kretati se, cak se i smijao bez poteškoca. Jutro je donijelo bolnu stvarnost natrag, bolest je ucinila svoje i nekoliko mjeseci ga je držala prikovanog uz krevet.
Tada je, nakon tri mjeseca, zapalio Marihuanu, ne bi li ga na trenutak izvukla iz depresije koja ga je pocela ozbiljno ubijati. Tu je vecer osjetio nevjerojatno poboljšanje. Mislio je da je poboljšanje izazvano lijekom koji mu je i nabio tu težinu, a na koji je trošio citavo bogatstvo. Bivalo mu je opet sve gore i gore. Vid mu se u potpunosti gubio. Krevet je bilo njegovo jedino prebivalište.
Njegova djeca nisu mogla prepoznati vlastita oca. Ponovno je zapalio, u trenucima najveceg ocaja, kada je prestao uzimati bilo kakve lijekove. Pušio je nekoliko tjedana, svaki dan. Nije osjecao nikakvu ovisnost o Marihuani, jedino što je osjecao bilo je poboljšanje. Jednog su ga dana, za vecerom, njegova djeca i toliko draga žena ugledali kako stoji na vratima kuhinje. Zbog gubitka snage u mišicima, bio je prisiljen sjediti. U sljedecih nekoliko tjedana izgubio je dvadesetak kila, mogao je hodati, citati, pisati, bio je živ. Nakon toga, opet je, ne znajuci ni sam zašto, dao priliku ACTH-u, lijeku. Prestao je uzimati Marihuanu. Zbog tog pokusa, umalo je izgubio život. Kilaža mu se opet povecala i nastavila rasti. Izgubio je vid, multipla skleroza napadala ga je svom snagom. Odlucio je. Marihuana je pobijedila i od tog dana redoviti je konzument Biljke. Danas teži 90 kila, vidi i može stajati na jednoj nozi zatvorenih ociju. Danas piše, smije se, igra se sa djecom, živi svoj život. Multipla skleroza nije nestala, ali Marihuana mu je dala šansu da nastavi sa borbom. Danas može trcati, vježbati i normalno voditi ljubav sa ženom. Može pružiti djeci da imaju oca kojega su nekad imali. Živ je. U ovom i u drugim slucajevima postoje ociti, iako nepisani dokazi o tome da Marihuana ne samo da ublažava simptome multiple skleroze – mišicne grceve, drhtanje, gubitak koordinacije mišica, kontrolu mjehura i nesanicu, vec i zaustavlja napredak bolesti. Sjemenke Marihuane vrlo su lako probavljive i mnogi ljudi koji imaju problema s probavom uzimaju sjemenke koje dobivaju od svojih doktora. Isto tako, one su jedine sjemenke koje sadrže u sebi ulja sa gotovo niti malo zasićenim mastima, te kao dodatak hrani mogu smanjiti rizik od srčanih bolesti. Upravo zbog tih ulja, ptice, koje jedu sjemenke žive duže.
Ulja koja se mogu dobiti iz biljke opskrbljuju tijelo sa važnim masnim kiselinama.
Lijekovi za vrlo teške bolesti ponekad koštaju jako puno novaca i teško ih je dobiti. Neki recepti imaju vrlo opasne i štetne nuspojave. Lijekovi na bazi Marihuane vrlo su jeftini, sigurni i lagani za pravljenje. Mnogo ljudi misli da lijek dronabinol treba upotrebljavati umijesto Marihuane. Dronabinol je imitacija jedne od kemikalija koja se nalazi u Marihuani i može djelovati pozitivno na mnoge bolesti, no postoje veliki problemi sa ljekovima na bazi dronabinola i mnogi pacijenti koji su ih upotrebljavali tvrde da Marihuana liječi bolje.
Prvi problem vezan uz dronabinol je taj da ga je teže izraditi. Mnogi doktori ne vole prepisivati dronabinol, a mnoge ljekarne ne vole ga imati u ponudi jer zahtijeva veliku papirologiju. Druga stvar, dronabinol dolazi u pilulama pa ga osobe koje imaju problema s povraćanjem ne mogu uzimati. Konačno, budući da je dronabinol jedna od brojnih kemikalija u Marihuani, jednostavno je neupotrebljiv za neke bolesti. Mnogi pacijenti ne vole nuspojave koje se javljaju kod lijekova na bazi dronabinola jer ne sadrže smirujuće kemikalije kao Marihuana.
Britanski farmakolog J. D. P. Graham u svojoj knjizi „Kanabis i zdravlje“ (eng. Cannabis and Health) opisuje perspektivnu upotrebu kanabisa kao lijeka budućnosti. On vjeruje da za terapijski primjenu kanabisa ima mnogo indikacija u gerijatriji, neurologiji i psihijatriji, opstetriciji, ginekologiji, gastroenterologiji, onkologiji, oftamologiji, kod bubrežnih i respiratornih bolest, te kod hipertenzije.
Paraplegija i kvadriplegija
Paraplegija je bolest koja se javlja u obliku slabosti ili paralize mišiæa u donjem dijelu tijela. Ona je izazvana bolešæu ili ozljedom u srednjem ili donjem dijelu kralježnice. Ako se povreda nalazi bliže vratu, paraliza tada zahvaæa i ruke i noge te dolazi do kvadriplegije. Paraplegija i kvadriplegija èesto su popraæene bolovima i grèevima u mišiæima. Standardni lijekovi koji se koriste u borbi protiv ove dvije bolesti su opioidi protiv bolova uz baklofen i diazepam protiv mišiænih grèeva. Mnogi paraplegièari su otkrili da kanabis ne samo što ublažava bol na naèin koji je sigurniji od opioida, veæ im uz to efikasno smanjuje trzanje mišiæa i drhtanje.
AIDS
Epidemija AIDS-a u SAD-u zapoèela je 1981. godine. Tada je kod pet homoseksualaca otkriven neobjašnjiv veliki deficit imuniteta koji su iskorištavale oportunistièke upale (mikroorganizmi koji su inaèe bezopasni, ali postaju opasni kad je ošteæen sustav imuniteta). 1984. otkriveno je da virus ljudske imunodeficijencije (HIV) uzroènik AIDS-a. Iako se širenje AIDS-a meðu homoseksualcima usporilo, struènjaci sa sigurnošæu tvrde da æe se bolest širiti još stotinama godina. Od AIDS-a oboljevaju svi, žene i djeca, kao i heteroseksualci i homoseksualci; a bolest se najbrže širi kod ljudi koji intravenozno zlorabe drogu i meðu njihovim seksualnim partnerima.
Vrijeme inkubacije (izmeðu zaraze i razvoja simptoma) je razlièito, no, u prosjeku traje otprilike osam do deset godina. Najvjerojatnije je da æe sve zaražene osobe na kraju oboljeti. Oportunistièke upale i neoplazme (rak) mogu se lijeèiti standardnim naèinima, a i sam se virus može napasti antivirusnim lijekovima meðu kojima je najpoznatiji zidovudin (AZT). Nažalost, AZT smanjuje proizvodnju crvenih krvnih zrnaca u koštanoj srži, smanjuje broj bijelih krvnih zrnaca. Uz to, ima jako mnogo štetnih posljedica na probavni sustav. Ponekad izaziva jake muènine, što poveæava opasnost od smtri jer može doæi do izgladnjivanja.
Nužno je da pacijenti s AIDS-om trebaju održavati svoj apetit i tjelesnu težinu jer su u opasnosti od propadanja. Uz to, dobar apetit mnogo poveæava kvalitetu života. Konzumenti Marihuane dobro znaju da Marihuana poveæava apetit; ne samo što su od nje gladniji, nego i uživaju u okusu i zadovoljstvu uzimanja hrane. Taj je uèinak pokusno dokazan u više navrata. 1971. godine, u jednoj studiji, èetiri grupe ispitanika primale su ili ekstrakt Marihuane, ili alkohol, ili dekstroamfetamin ili placebo nakon što bi postile dvanaest sati. Zatim bi im nudili mlijeène frapee i tražili od njih da kažu koliko su gladni i koliko uživaju u hrani. Osobe koje su uzele Marihuanu bile su gladnije i više su jele. One osobe koje su uzele dekstroamfetamin nisu bili toliko gladni i jeli su manje; uèinak alkohola bio je zanemariv. Moæ Marihuane da poboljša apetit ponovno je dokazana u jednoj studiji 1986. godine. Devet je osoba pušilo dvije do tri placebo cigarete dnevno, a zatim su prešli na cigarete Marihuane prosjeène snage. Njihovo uzimanje hrane znatno se poveæalo.
Sindrom propadanja kod AIDS-a, što je uobièajen, a èesto i smrtonosan rezultat zaraze HIV-om, definira se kao gubitak 10 ili više posto tjelesne težine iz neobjašnjivih razloga. FDA je odobrila samo dva lijeka za njegov tretman. Prvi je Megace (megestrol acetat), hormon koji se èesto koristi za reguliranje menstrualnog ciklusa, za lijeèenje endometrioze (poremeæaja u materniènoj sluznici) ili za stimulaciju apetita. On je tek umjereno efikasan kod pacijenata s AIDS-om, a ima i odreðeni broj popratnih pojava, osobito nakon kronièe uporabe. Drugi odobreni lijek je Marinol (dronabinol). U najranijoj studiji, 70% pacijenata koji su ga uzimali dobili su na težini. U studiji koja je uslijedila, uèinak dronabinola provjeren je kod 139 pacijenata koji su izgubili apetit uslijed AIDS-a, te smršavjeli dvije i pol kile ili više. Nasumièno su predodreðeni za primanje ili placeboa ili dronabinola dvaput na dan tijekom šest tjedana. Kod onih koji su uzimali dronabinol, muènina se smanjila, a raspoloženje i apetit su narasli. Njihova je težina u prosjeku ostala ista, a 22% ih je dobilo dvije i pol kile ili više. Pacijenti koji su uzimali placebo izgubili su u prosjeku pola kile, a samo ih je 10% dobilo dvije i pol kile ili više. Popratne pojave dronabinola bile su blage do umjerene. Istraživaèi su zakljuèili da je to siguran i uèinkovit tretman za gubitak apetita povezan s gubitkom na težini kod ljudi oboljelih od AIDS-a. Meðutim, za mnoge su popratne pojave donabinola neugodne ( u najranijoj studiji 20% ih je odustalo), a veæina ih više voli pušiti kanabis kada im je dostupan.
Hronièni bolovi
Teški hronièni bolovi obièno se lijeèe opioidnim narkoticima i raznim sintetièkim analgeticima, no ti lijekovi imaju mnoga ogranièenja. Opioidi razvijaju ovisnost i toleranciju. Najèešæe korišteni analgetici su aspirin, acetaminofen i nesteroidni protuupalni lijekovi (NSAID-i), poput ibuprofena. Ti lijekovi ne razvijaju ovisnost, ali èesto nisu dovoljno snažni. Pored toga, imaju ozbiljne toksiène popratne pojave, meðu kojima su i krvarenje èira na želucu i opasnost od ošteæenja jetre ili bubrega. Ovi lijekovi mogli bi biti odgovorni za 76 000 hospitalizacija i za više od 7 600 smrti godišnje, i to samo u SAD-u. Ljudi koji mnogo piju (više od 1,8 decilitara alkohola na dan) osobito su osjetljivi na gastrointestinalna djelovanja NSAID-a. Acetaminofen se sve èešæe propisuje umjesto njih jer on uglavnom štedi probavni trakt, ali zato je umjesto toga može izazvati ošteæenje jetre ili zastoj rada bubrega ako se duže vrijeme redovito koristi.
Buduæi da je poznato kakva su ogranièenja opioida i neadiktivnih sintetskih analgetika, bilo je za oèekivati da æe se specijalisti za bolove još jedanput osvrnuti na kanabis, no medicinska literatura ima malo naznaka njegova razmatranja sve do 1975. godine, kada je provedena jedna od malobrojnih suvremenih studija o kanabisu kao sredstvu za ublažavanje boli na Sveuèilištu u Iowi. Istraživaèi su naslijepo davali oralni THC ili placebo pacijentima hospitaliziranim zbog raka koji su imali jake bolove. THC bi ublažio bolove na nekoliko sati u dozama toliko niskim kao 5-10 mg, a na još duže vrijeme u dozi od 20 mg. U tolikoj kolièini i pod tim okolnostima, THC se pokazao i kao dobar sedativ. Imao je manje fizièkih popratnih pojava od drugih analgetika u opæoj uporabi.
1975. godine kanadski su istraživaèi prouèavali analgetski uèinak pušenja marihuane u normalnih subjekata, od kojih je polovica veæ ranije veæ koristila Marihuanu. Njihova tolerancija boli izazvane pritiskom na nokat ruènog palca znaèajno se poveæala nakon pušenja Marihuane, a analgetskiuèinak je bio veæi u iskusnijih potrošaèa.
Migrena
Migrena je jaka glavobolja koja traje satima ili èak danima. Praæena je vizualnim smetnjama ili muèninom i povraæanjem, ili i jednim i drugim. Napadaji se obièno ponavljaju. Migrenu, kod osoba koje su joj sklone, može pokrenuti stres, odreðena vrsta hrane i odreðeni tipovi osjetnih podražaja. Ona se obièno javlja prije dvadesete godine i rijetko nakon pedesete. Tri puta èešæe napadaji se migrene dogaðaju ženama nego muštakrcima. Postoji nekoliko tipova migrene. Obièna migrena, kod koje je bol pulsirajuæa i èesto se javlja samo s jedne strane glave, no, to ne mora biti pravilo. Migrenu obièno prate muènina i povraæanje, a pojaèava je bilo kakva kretnja ili zvuk. U relativno rijetkoj klasiènoj migreni, napadaj poèinje poremeæajima u vidu, no ponekad zna poèeti i vrtoglavicom, slabošæu na jednoj strani tijela, zvonjavnom u ušima, žeði, umorom ili osjeæajem prijeteæe kobi. Te simptome prati jaka glavobolja na jednoj strani s osjetljivošæu na svijetlo, a èesto i s muèninom i povraæanjem. Klasièna migrena takoðer se može zakomplicirati drhtanjem, utrnuæem, slabošæu ili paralizom razlièitih dijelova tijela. Isto tako, jedan tip glavobolje u srodstvu s migrenom je cluster glavobolja. To je tip glavobolje kod koje se neko vrijeme glavobolja uèestalo javlja, da bi zatim nestala na duže vrijeme, a nakon toga javlja se ponovno.
Postoje lijekovi koji se uzimaju za osloboðenje od napadaja migrene, ili za dugoroènu prevenciju napadaja. Brojne su kemikalije derivirane iz ražene glavice, gljivice koja raste na raži. One su vrlo uèinkovite u zaustavljanju napadaja u ranom stadiju; derivati ražene glavice smanjuju djelovanje serotonina. Kad se glavobolja potpuno razvije, opioidi se mogu upotrijebiti za ublažavanje boli. Novi lijek za migrenu je sumatriptan (Imitrex), koji takoðer smanjuje uèinak serotonina. On uglavnom ima manje popratnih pojava od ergotamina, ali u mnogo pacijenata uzrokuje zastrašujuæu bol u grudima. Uz to, pacijenti moraju nauèiti kako da si sami ubrizgavaju potkožne injekcije, jer sumatriptan nije toliko uèinkovit kad se uzima oralno. Lijekovi propisivani za prevenciju kroniène migrene su metisergid, beta-bloketeri, bloketeri kalcijevih kanala, klorpromazin i steroid prednizon. Deset do dvadeset posto ljudi s migrenom ne nalazi nikakvo olakšanje u tim lijekovima, a mnogo više ih ima nepotpuno izljeèenje ili trpi ozbiljne popratne pojave.
U devetnaestom stoljeæu, kao što je navedeno u èlanku o Povijesti Marihuane, ona je bila visoko cijenjena kao lijek protiv migrene. No, ta tema je nedirnuta u medicinskoj literaturi dvadesetog stoljeæa. No, danas znamo da Marihuana ima moæ ukloniti nuspojave lijekova ili èak zaustaviti djelovanje migrene. Mnogi ljudi svjedoci su uèinka Marihuane. Neki su se borili s migrenom preko 20 godina, gotovo bezuspješno, prolazeæi od bolnice do bolnice, trošeæi ogromne novce na lijekove, èije nuspojave nisu mogli trpiti. Nakon što su probali Marihuanu, lijekovi su im postali podnošljivi, Marihuana je uklanjala posljedice lijekova, a mnogo ljudi doživjelo je koristeæi Marihuanu, potpunu kontrolu nad bolesti.
Pubertetski prištevi, bubuljice
Drug kojeg poznajem èitav svoj život ima problema s prištevima. Gotovo po cijelom licu i leðima ima prištiæe zbog kojih ima problema vezanih uz samopoudanje, moral i raspoloženje uopæe. Ponekada mu prištevi iskoèe toliko jako da se ne može brijati. Znam koliko su mu teški ti trenuci. Gotovo nikada ne izlazi van, ne druži se. Mogu reæi, on to potvrðuje, da mu je socijani život gotovo na nuli. Ja sam jedan od onih ljudi koji smatraju da je Marihuana „Healing of the Nation“ (Lijek nacije). Vrlo èesto vršim pokuse kako bih otkrio korisna djelovanja biljke. Jedan dan, drugu je bilo mnogo loše. Svrbila gaj e brada, nije se mogao obrijati zbog prišteva. Toliko se svrbio da mu se upalilo cijelo lice. Morao je na iæi dežurnome doktoru u tri sata u jutro.
Lijekovi koje koristi gotovo da mu i ne pomažu. Postoje periodi, i to vrlo kratki, kada se prištevi malo povuku, ali sto je sve nezamjetno. Na lijekove troši mnogo novaca.
Tog jutra, nazvao me. Isprièao mi je što se desilo prošlu noæ. Sjetio sam se Marihuane i pomislio da mu možda ona može pomoæi. Nikada nisam imao problema s prištevima, ali tu i tamo naðe se pokoji kapitalni primjerak. Imao sam tu „sreæu“ da je na mojem licu bio tu i tamo pokoji prišt. Skuhao sam par listova Marihuane, ostavio da se lonac potpuno ohladi i zatim se umio nekoliko puta u vodi u kojoj su bili skuhani listovi. Svaki puta pustio bih da se lice osuši i onda ponovno. Za par sati, pogledao sam i otkrio da se onih par prišteva djelomice ili potpuno povuklo. Bio sam presretan jer postojala je moguænost da æu moæi pomoæi drugu da se barem malo oslobodi prišteva.
Nazvao sam ga kako bi mu opisao svoj pokus i rezultate. Odmah je pristao da navratim kod njega i da pokušamo obaviti moj pokus na njemu, što smo i uèinili. Nekoliko sati kasnije, èuo sam nešto kao sretan vrisak iz kupatila. Drug se pogledao u ogledalo i nakon mnogo vremena vidio je svoje lice. Prištevi se nisu u potpunosti povukli, ali njegovo lice izgledalo je mnogo mnogo bolje.
Èuo sam se danas sa tim istim drugom. Pitao me kad idemo van. On, koji do prije mjesec dana nije izlazio, pitao je i požurivao mene, da idemo van. Pa si vi mislite.
NEISTINE O MARIHUANI
Neistine o Marihuani
Anti-drug brošure govore da THC biva pohranjen u masnim stanicama, a kasnije iscure kao vremenski tempirane kapsule (eng. time release capsules). Kažu da možete biti pod utjecajem Marihuane cijeli dan, čak i duže. To nije točno, djelovanje na stanje čovjeka aktivno je samo nekoliko sati.
Netko će Vam reći da je danas Marihuana deset puta jača od one u 60´im godinama. To nije točno, no da i je, značilo bi da je Marihuana sigurnija za pušenje danas nego prije 40 godina (jača Marihuana znači manje pušenja, znači manje udisanja dima). Ljudi koji to tvrde reći će Vam da je Marihuana 20 do 30 puta jača nego prije, što nikako nije točno jer bi tada Marihuana trebala sadržavati preko 100% THC-a u sebi, što je nemoguće. Marihuana ne mijenja svoju jačinu tako često, zapravo, nije ju mijenjala nekoliko stotina godina.
Jedna od najvećih neistinitih legendi o Marihuani je ta da ona uzrokuje oštećenja na mozgu. To definitivno nije točno. Obavljena su ispitivanja koja su pokušala dokazati da Marihuana uništava stanice mozga majmuna. Čitav projekt propao je i tako završio svoju priču. Studija nije uspjela pokazati oštećenja na mozgu jer ih nije bilo. Čak i današnja najpreciznija istraživanja pokazuju da nema oštećenja na mozgu uzrokovanih Marihuanom. Mnoge današnje organizacije čiji je rad orijentiran sprečavanju legalizacije Marihuane barataju sa netočnim podacima te ih prenose, dezinformirajući javnost.
Isto tako, ljudi Vas mogu ubjeđivati, zbog čega ste pod djelovanjem Marihuane, zašto ona djeluje na Vaše stanje, ako Vam ne uništava mozak? Ubijanje moždanih stanica nema veze sa stanjem koje uzrokuje Marihuana. Marihuana sadrži kemikaliju koja, sa nekim razlikama, zamjenjuje moždanu kemikaliju. Prosto rečeno, ta kemikalija pritišće posebne gumbiće na mozgu, nazvane receptorima, te tako škaklja moždane stanice. Isto tako, alkohol škaklja moždane stanice, no, uz to, uništava ih. Tako i neke druge droge uništavaju te gumbiće, no, Marihuana to ne radi.
Netko će Vam možda reći da Marihuana uzrokuje smrt. Nitko se nikada od Marihuane nije predozirao. Postoje ljudi koji su alergčni na jagode, lijekove, paradajz, zlato, isto tako postoje ljudi koji su alergični na Marihuanu. To je extremna rijetkost, no, moguće je. Mnoge legalne droge, s druge strane, uzrokuju na stotine smrti svake godine, među njima su alkohol, nikotin, valium, aspirin, kofein. Najveća opasnost koja je vezana uz Marihuanu je ta, da je ona ilegalna. Doktori se bave pitanjem, koliko je Marihuane potrebno da Vas ubije, uspoređujući to sa uobičajenom količinom Marihuane koju ljudi uzimaju. To isto rade i sa ostalim sredstvima, sigurnim i štetnim. Istraživanja pokazuju da je Marihuana 100 puta sigurnija od alkohola, duhana ili kofeina.
Isto tako, mogli ste čuti priču o tome kako Vas Marihuana čini psihotičnom osobom. To je neistina. Naravno, ako osobi sa poteškoćama u ponašanju date Marihuanu prvi puta, bez njezinog znanja, može postati uplašena. Osobe koje pate od psihičkih poremećaja, često uzimaju Marihuanu za smirenje.
Jedna od najpoznatijih legendi je ta, da Marihuana vodi k većim i težim ovisnostima. Laž. U biti, istraživači pripremaju Marihuanu da bi pomogli crack ovisnicima da odustanu od droge. Za razliku od droga koje stvaraju ovisnost, Marihuana nema taj učinak. Kod ljudi se čak javlja potpuno obrnuti učinak, konzumiranjem Marihuane, kod njih se javlja protuovisnost prema težim drogama. Ako je ova tvrdnja istinita, onda bismo mogli reći da pušenje duhana vodi k pušenju Marihuane, a samim time i do uzimanja heroina, što, naravno nije točno, ali, kada čujete ovakve neistine, obratite pažnju na to.
PROCHITATI OBAVEZNO ^
~Hvala vam shto me ne razumete i time ne slabite moju snagu.~
|
| 07.03.2007. u 15:49 |
odgovor sa citatom
|
Gandor
Drug clan
Član od: 09.11.2006.
Ukupno poruka: 78
info
|
U,jeeeee.... 
|
 07.03.2007. u 15:56 |
odgovor sa citatom
|
Sha_Ila__
Usual suspect
(2.99/10)
Član od: 25.02.2007.
Ukupno poruka: 1028
info
|
Head jel si normalan?
|
| 07.03.2007. u 18:15 |
odgovor sa citatom
|
Samidza
Siva eminencija
 (4.11/10)
Član od: 05.09.2004.
Ukupno poruka: 300
info
|
Dobra ova komanda -> Ctrl + C i Ctrl + V. Pravi naucni izum!
E da, zanimljiv post...
|
| 07.03.2007. u 19:45 |
odgovor sa citatom
|
Gandor
Drug clan
Član od: 09.11.2006.
Ukupno poruka: 78
info
|
Procitao si ceo post?
|
 08.03.2007. u 01:20 |
odgovor sa citatom
|
Head
Spam king
(5.23/10)
Član od: 16.02.2006.
Ukupno poruka: 1394
info
|
Citat:
Dana 2007-03-07 19:45, Samir_Rasljanin je napisao:
Dobra ova komanda -> Ctrl + C i Ctrl + V. Pravi naucni izum!
E da, zanimljiv post...
|
Nauchni izum, zashto bih ti kuckao ovoliki text na srpskom, jeste da je na hrvatskom, ali nema tu velike razlike, e a to copy/paste, pa normalno, prvo sam ti dao sajt, e sad da se ne bi muchio i trazio, ja sam kopirao taj text koji sam hteo da demantujem dajuci adresu www.vutra.org E i na tom forumu sam od 7.10.2006 , znachi od kako sam doshao ovamo i stvarno mozesh dosta toga nauchiti. Peace !
|
| 08.03.2007. u 02:07 |
odgovor sa citatom
|
izvidjac
Moderator
Član od: 19.12.2005.
Ukupno poruka: 882
info
|
Head- malo o nasim skolama, ako moze? zastupljenost kod nas?
|
| 08.03.2007. u 05:58 |
odgovor sa citatom
|
izvidjac
Moderator
Član od: 19.12.2005.
Ukupno poruka: 882
info
|
Kako droga ulazi u škole i kako zaštiti najmlađe od ovog opasnog poroka
Glavna meta dilera mladi između 16 i 25 godina
Glavna meta dilera u Beogradu, ali i Srbiji, jesu mladi između 16 i 25 godina jer među njima ima najviše narkomana. Ipak, to ne znači da su oni mlađi sigurniji. Naprotiv, prema tvrdnjama Lambea Đorejlijevskog, šefa Odseka za prevenciju narkomanije u beogradskoj policiji, osmaci i učenici prvih razreda srednjih škola su najrizičnija grupa kada su u pitanju prvi dodiri sa narkoticima.
- U tim godinama, na prelasku iz osnovne u srednju školu, kada se menja okruženje i društvo, deca su najpodložnija raznim uticajima. A sve zato da bi se identifikovala sa okolinom, da bi bila prihvaćena - kaže Đorejlijevski.
Sve počinje tako što diler zavrbuje nekoga ko je zvezda u školi i koga će slediti ostala deca. Vrbovanje, međutim, nije u školskom dvorištu, već na mestima gde se okuplja ta generacija.
- Prvo ih časte drogom. Deca na to nasednu, razmišljajući da im ništa neće biti ako probaju. Ali vrlo brzo postaju redovne mušterije lokalnog dilera. Ukoliko dete još nekoga uvuče, snižavaju mu cenu droge. I tako nastaje začarani krug - upozorava naš sagovornik.
Ono što najviše zabrinjava jeste činjenica da deca sve ranije dolaze u prvi kontakt sa drogom. Već osmaci koriste marihuanu, ekstazi i amfetamine (spid). Na heroin prelaze posle nekoliko godina.
Po mišljenju Đorejlijevskog, najopasnija sredina za uzimanje narkotika nije sama škola, koliko proslave mature i ekskurzije.
- Zbog želje da sebe predstave kao odrasle, mature i ekskurzije postaju idealne za probanje droge. Pre nekoliko godina, na jednoj maturskoj proslavi u elitnom hotelu, policija je zaplenila drogu kod 40 učenika i to od marihuane do kokaina. Dešavalo se, takođe, da pronađemo i po 300 grama marihuane sakrivene u autobusu sa kojim đaci idu na ekskurziju. Kada smo pronašli drogu, samo jedan roditelj nije pustio svoje dete na put, dok su se ostali ponašali kao da se ništa nije dogodilo - navodi naš sagovornik.
Kako on kaže, osim roditelja, cela država, zdravstvene i socijalne službe, policija i carina treba da shvate problem narkomanije.
- Prioritet nam je da sprečimo da droga uđe u osnovne i srednje škole - naglašava šef Odseka za prevenciju narkomanije beogradske policije.
Međutim, poslednja istraživanja pokazuju da je droga i te kako ušla u škole. U Beogradu su stručnjaci Zavoda za bolesti zavisnosti u 12 od 25 škola pronašli tragove narkotika: marihuane, heroina, kokaina, amfetamina....
NOVI SAD
Trećina srednjoškolaca probala ekstazi
Ni u Novom Sadu situacija nije mnogo bolja. Čak trećina novosadskih srednjoškolaca probala je ekstazi, 42 odsto dece povremeno koristi marihuanu, a četiri odsto je konzumira svakodnevno, dok je heroin i kokain bar jednom probao svaki stoti novosadski osnovac. To su pokazala istraživanja koja su lekari Doma zdravlja sproveli u novosadskim gimnazijama.
- Nažalost, droga je toliko zastupljena u školama da planiramo da savetovališta za borbu protiv narkomanije organizujemo i u osmoletkama. Sa marihuanom se, prema našim saznanjima, počinje u završnim razredima osnovne škole, a u srednjoj je sve rasprostranjeniji heroin - priča Miroslava Alimpić, iz novosadskog savetovališta za mlade, i svoju izjavu ilustruje primerom učenika VII razreda jedne osnovne škole, koji u savetovalište dolazi upravo da bi raskrstio sa problemom zavisnosti.
Problem nije samo u tome što narkotika ima na svakom koraku, već što je njihova cena postala pristupačna i onima sa džeparcem. Za samo 80 do 100 dinara na školskom odmoru učenici mogu da kupe džoint, paketiće marihuane plaćaju 500 do 1.000 dinara, tableta ekstazija im je dostupna za samo 250 dinara, a 500 dinara je dovoljno da dođu do paketića sa nešto manje od četvrt grama heroina.
- Pred najavljene žurke u klubovima, ili kada neki od učenika pravi parti, donosi se i ekstazi ili LSD, koji je ponovo na tržištu. Od kada su postavljene kamere i uvedeni školski policajci nijedan diler ne rizikuje da uđe u školsko dvorište, već "posao" poverava učenicima koji su već navučeni na drogu i kojima se usluge uglavnom isplaćuju u narkoticima. Njima se "roba" daje van nastave i u manjim količinama, gotovo po porudžbini. Unose je u škole jer se tašne, kao ni učenici, ne pretresaju. Distribuiraju je na odmoru, uglavnom svojim poznanicima i drugarima iz razreda. Tačno znaju gde su kamere i kakve su navike školskog policajca, pa je smanjen rizik da će biti uhvaćeni. Znaju se imena tri srednje škole u kojima je gotovo uvek moguće nabaviti drogu, a na lošem glasu su i osnovne na Limanima i Grbavici. Doduše, u osmoletkama ne diluju učenici, već u njih "robu" donose srednjoškolci i stariji momci i devojke iz kvarta ili bivši učenici čija pojava neće biti sumnjiva - priča izvor "Blica" dobro upućen u prilike na novosadskom tržištu droge.
NOVI PAZAR
Počeo sam da se drogiram da bih se dokazao
- Danas, dok se odvikavam od droge, ne mogu da verujem da sam u srednjoj školi ušao u taj ogavni svet samo zato što sam pomislio da ću, ako ne probam, ostati niko u očima mojih drugova. Nažalost, mnogi od zavisnika koje ja poznajem probali su drogu, ne iz radoznalosti, nego da bi bili jači i važniji u očima svojih drugova - rekao je "Blicu" jedan dvadesetogodišnjak iz Novog Pazara, bivši narkoman koji se više od godinu dana leči od zavisnosti.
Nažalost, većina narkomana u Novom Pazaru počela je sa korišćenjem marihuane i heroina u srednjoškolskom periodu, a zabeleženi su i slučajevi da drogu probaju osnovci. Dr Enes Salković, neuropsihijatar koji svakodnevno leči zavisnike od droge u novopazarskom Zdravstvenom centru, za "Blic" kaže da od svojih pacijanata saznaje da je droga mladima u Novom Pazaru dostupna na mnogim mestima i da je većina počela da se drogira između 16 i 19 godina.
- Mislim da je veliko prisustvo droge jedan od osnovnih razloga raširenosti narkomanije u Novom Pazaru. Pacijenti mi kažu da mogu da nabave drogu vrlo lako, da nema naselja u kojima se ne prodaje - kaže dr Salković.
On posebno upozorava javnost da postoje ljudi koji su zaduženi da "navlače omladinu na drogu".
- Ilustrovaću to jednim primerom. Skoro mi je roditelj jednog zavisnika ispričao da je pustio dete na žurku, na kojoj se pojavio momak koji je prisutnima besplatno nudio narkotike. Na toj žurci je 17 mladih probalo drogu - kaže dr Salković.
Direktor Gimnazije u Novom Pazaru Ćamil Sukić kaže za "Blic" da je u ovoj školi bilo narkomana.
- Bilo ih je, a mislim da ih sada nema ili škola ne zna da ih ima. Kada bismo doznali da se neki učenik drogira, mi bismo obavestili roditelje, kao što smo to ranije činili i pokušavali bismo da problem rešavamo zajedno sa njima i sa školskim psihologom - kaže Sukić.
NIŠ
U prošloj godini umrlo 12 narkomana
Od svih registrovanih narkomana u Nišu njih 80 odsto je navučeno na heroin.
Specijalisti za bolesti zavisnosti kažu da je donja starosna granica sve niža. Često se dešava da se tinejdžeri stari 12, 13 godina drogiraju sintetičkim drogama koje u kombinaciji sa alkoholom stvaraju ozbiljne probleme. Od kada su uvedeni školski policajci, dileri uglavnom zaobilaze srednje škole, dok ih u osnovnim, prema dostupnim podacima, nema.
Po gradske narkomane je najkobniji heroin. Onaj koji dolazi na niške ulice je izuzetno lošeg kvaliteta, sadrži samo pet do 10 odsto prave droge. Do niških ulica stiže kroz više ruku, tako da je količinski više puta uvećan pesticidima i drugim dodacima, među kojima se mogu naći i gips i mišomor. Događalo se da zbog takvih dodataka u kratkom roku umre veći broj narkomana. Operativci iz SUP-a kažu da su i oni ponekad "krivi" za smrt narkomana.
Kad uhapsimo jačeg dilera, sitniji dileri pokušavaju da preuzmu njegov posao. Oni počinju da prodaju čistiji heroin, kako bi se "preporučili" na tržištu, ali i zbog toga što ne znaju kako da mešaju drogu i dodatke. Za niške narkomane, navikle na heroin lošeg kvaliteta, uzimanje takvog, čistijeg heroina predstavlja smrtonosnu dozu - objašnjavaju naši sagovornici.
Ekipa "Blica"
Ispovest Jagodinca
Kako sam unuku spasao iz sveta droge
Droga je prisutna u osnovnim, srednjim i visokim školama u Jagodini. Svaka škola ima dilera, svaka školska smena ima dilera i svako odeljenje ima svog dilera. Ovo za "Blic" priča poznati Jagodinac, koji je odlučio da sprovede ličnu istragu u tom mestu kada je otkrio da njegova unuka srednjoškolka uzima ekstazi.
- Dilere možete najlakše prepozati po tome što nose najmanje dva mobilna telefona, njihove porodice su izrazito siromašne, a oni obučeni po poslednjoj modi - kaže sagovornik "Blica".
Njemu je unuka ispričala da se počinje sa tri tablete ekstazija, koje dileri dele deci besplatno na raznim proslavama. Posle toga deci se daje kombinacija raznih droga za ušmrkavanje. Za redovnu upotrebu, dileri u Jagodini deci daju marihuanu, a zatim se prelazi na skuplje i jače droge.
- To je put koji su trasirali jagodinski dileri da bi došli do sigurnih i pouzdanih mušterija. Već za nekoliko meseci deca postaju ovisnici. Neposredno posle novogodišnjih praznika, moja unuka je spavala po 24 sata i nije mogla da ustane iz kreveta. Primetio sam da tu nisu čista posla jer je usporeno pričala, nije mogla da jede, bila je bleda. Iz razgovora sa njom saznao sam da je za doček Nove godine dobila i konzumirala ekstazi. Daljom istragom došao sam i do drugih podataka. Najorganizovanija dilerska postavka je u jednoj srednjoj školi, koja je na dobrom glasu. Po priči učenika tu su bili umešani čak i profesori - ogorčeno priča sagovornik "Blica".
On nije stao na tome, već je išao i dalje u svojoj privatnoj istrazi.
- Došao sam do imena glavnih dilera za srednje škole. Postoji čitav lanac, a glavni dileri su u jednom selu i povezani su sa snabdevačima na Kosovu. Oni distribuiraju drogu dalje četvorici dilera za grad. Takođe, droga se distribuira i iz jednog poznatog ugostiteljskog objekta, u koji dolaze dileri iz Novog Sada, Beograda, Subotice... Ranije se droga na veliko prodavala u jednoj diskoteci. Novac investiraju u nekretinine i tako ga legalizuju. Reč je o mladim ljudima bez dana radnog staža sa ogromnim imetkom - priča naš sagovornik.
On kaže da je dekan Učiteljskog fakulteta Sretko Divljan na jednom skupu javno opomenuo prisutne da čistačice svakog jutra sakupe iz parka te ustanove punu najlon kesu špriceva. Po njemu, slična je situacija i u dvorištu.
- Obavestio sam o tome nadležne i dao sam im spisak svih imena do kojih sam došao. Dao sam im rok od dve nedelje da reše problem i zapretio im da ću da ubijem i dilera i njih ukoliko moja unuka postane ovisnik. Nije prošlo ni nedelju dana, a čitava ekipa dilera je rasturena. Takođe, moja unuka je izbačena iz problematičnog društva jer su verovatno svi saznali od koga je došla informacija. Sada je, na svu sreću, zaobilaze u širokom luku. Što se tiče dilera, ona je obeležena - kaže nesrećni deda.
Kako je on objasnio, dileri na početku skeniraju porodičnu situaciju jer su njihova meta deca iz nestablinih brakova i porodica, kao i deca imućnijih roditelja.
- Reagovao sam tako što sam svugde razglasio da mi je unuka konzumirala drogu i obavio sam razgovor u porodici. Druge porodice kriju problem i zavlače ga pod tepih, tretirajući narkomaniju kao sramotu. Em nema institucije koja se bavi tim problemom, em je porodica zatajila, pa nam se sve ovo i dešava - zaključio je ovaj Jagodinac, koji je zbog budućnosti unuke odlučio da "uzme stvar u svoje ruke".
I. I.
|
| 08.03.2007. u 06:01 |
odgovor sa citatom
|
Head
Spam king
(5.23/10)
Član od: 16.02.2006.
Ukupno poruka: 1394
info
|
Evo Nermine, kod nas, u Varoshi ti je sooper, tamo je zastupljena samo nasha draga Mary Jane, nema nikakvih drugih sredstava koji bi nju mogli potisnuti, a pritom narushiti zdravlje ljudima koji su sa njom vezani.Shta znam, jedan odredjeni period je zuto bilo sve u gradu, mislim toliko je se zutelo kao sunce, ali ipak sad kako dodje prolece, opet sve je ozelenelo, kao nekada, kao sada.  Nadam se da sam bio jasan.
~Hvala vam shto me ne razumete i time ne slabite moju snagu.~
|
| 08.03.2007. u 11:00 |
odgovor sa citatom
|
Nenad
Siva eminencija
(3.25/10)
Član od: 08.03.2005.
Ukupno poruka: 225
info
|
Eeee, kakav si ti kreten...
|
 08.03.2007. u 14:56 |
odgovor sa citatom
|
BLACKICON
Kavgadzija
(3.3/10)
Član od: 14.01.2006.
Ukupno poruka: 1209
info
|
Covece,koliki post o tako maloj biljcici!
|
 08.03.2007. u 15:29 |
odgovor sa citatom
|
BLACKICON
Kavgadzija
(3.3/10)
Član od: 14.01.2006.
Ukupno poruka: 1209
info
|
Zaboravih reci korisnoj!
|
| 08.03.2007. u 15:32 |
odgovor sa citatom
|
zupermen
Persona
(1.27/10)
Član od: 17.01.2007.
Ukupno poruka: 52
info
|
Samo se vi,deco,drogirajte!!!!!
|
| 08.03.2007. u 15:32 |
odgovor sa citatom
|
Humanbeing
Moderator
Član od: 05.11.2005.
Ukupno poruka: 965
info
|
"Ajde da se drogiramo,nek se oci sjaje.Ajde da se drogiramo,to je ono najbolje sto mi srce poznaje."
|
| 08.03.2007. u 15:57 |
odgovor sa citatom
|
BLACKICON
Kavgadzija
(3.3/10)
Član od: 14.01.2006.
Ukupno poruka: 1209
info
|
Tako je Rajski reci im!!!
|
| 08.03.2007. u 16:12 |
odgovor sa citatom
| |
|
|
