Ekonomija: Beli sir sa belog kamena
30.08.2005. |
|
"Beli sir sa belog kamena" glavni je razlog za okupljanje, druženje
i uživanje nekoliko stotina gostiju, proteklog vikenda na padinama
Zlatara na devetoj "Sirijadi" - nesvakidašnjem nadmetanju majstora za
pravljenje belog mrsa po zamisli i realizaciji fondacije za Rašku
oblast.
Rekordan broj takmičara, njih čak 105, retko prisustvo istinskih
majstora za sir u ovim krajevima, upornih i vrednih domaćica-planinki,
i propalo nastojanje njihovih muških ukućana da se okite odličjima koje
su one zavredele, utisak su namernika kome u ovdašnjem okruženju i ne
treba mnogo objašnjavati zašto je "zlatarski sir" među najboljima u
Evropi.
Ove godine posrećilo se posebno familiji Sretena Paunovića iz Bukovika
kod Nove Varoši, koji je za sir spravljen trudom i po receptu njegove
majke Perke, poneo titulu šampiona. Naime, radeći strpljivo već više od
pet godina, entuzijasti na čelu sa Vojinom Vučićevićem, predsenikom,
sav trud, vreme, a naročito novac od preko stotinu donatora, ulažu u
razvoj i revitalizaciju sela - proizvodnju zdrave hrane za kojom svet
vapi, obnavljanjem sela zasnivanjem novih brakova i stvaranjem
potomstva.
- Kod nas u kući svako zna šta radi, prvo majka, otac, pa ja. Žene po
našim domaćinstvima su one koje stvaraju i čuvaju kvalitet zlatarskog
sira. Šta je presudno, teško je reći, da li čistoća i održavanje, ili
kvalitet trave, a recept se već decenijama prenosi iz generacije u
generaciju i to se ljubomorno čuva - veli 27-godišnji Sreten, čija
sedmočlana familija obrađuje 15 hektara zemlje, gaji šest muznih krava,
bikove i tovi junad.
A o kvalitetu sira i majke Perke i druge dvojice ovogodišnjih laureata,
Vojina Radišića i Sava Jeličića, obojice iz Božetića, najmerodavniju
ocenu dao je predsednik komisije koja je ocenjivala kvalitet ponuđenih
uzoraka profesor dr Miroljub Ostojić.
- Pobedio je zlatarski sir, budući da je opšti nivo kvaliteta mnogo
viši nego prethodnih godina. Tako 11 odsto uzoraka zaslužuje najveće
priznanje, što je rezultat koji do sada nismo imali. Za nijansu iza
njih je oko 39 odsto sireva i za treće mesto konkuriše čak 36 odsto -
veli profesor, dajući posredno odgovor i na pitanje koliko je danas
kvalitet "zlatarskog sira" stabilan da bi postao brend Srbije.
Kako se ocenjuju sirevi? Procenjuju se opšti izgled, presek, boja,
miris, ukus i konzistentnost sireva, svaki od tih kriterijuma nosi
određeni broj bodova i sabiranjem se dolazi do skora koji određuje
najuspešnijeg. Profesor ističe da je vidan napredak u proizvodnji,
posebno u higijenskom pogledu, što je u ovom poslu jedna od presudnih
stvari. Istovremeno, da bi se stiglo do onoga što i ovdašnji gorštaci
zovu "brendom", potrebno je obratiti pažnju i na debljinu kriški, vrstu
mleka koje se koristi, na slanoću, zrelost...
- Sada posle ove nagrade kupci će još više da navale, mada ni do sada
nismo nikuda išli, niti ikome sir nudili. Dolaze nam na noge sa kešom,
što je za seljaka velika stvar. A naš sir je stigao preko Čačka,
zahvaljujući dobrom kvalitetu i do Italije i do Slovenije, gde danas
imamo stalne kupce - potvrđuje profesorske nalaze Sreten,
pozdravljajući akciju Fondacije i ističući značaj koji ovaj kraj s
čistim vazduhom, potencijalima koje pruža ova nadmorska visina, šumskim
plodovima i pečurkama ima za razvoj Srbije. Radivoje Petrović Izvor: Politika
|